Geografija


  • • 46° 16' 05" N, 16° 04' 51" E
  • nadmorska visina 215 m
  • smješten u mikroregiji Planinskog niza Macelj – Ravna Gora Središnje Hrvatske, na južnim obroncima Ravne Gore
  • 24 km zapadno od grada Varaždina i 9 km sjeverozapadno od Ivanca
  • naselje u istoimenoj općini Varaždinske županije općina Klenovnik granići s općinama Donja Voća, Ivanec, Lepoglava i Maruševec
  • P općine = 25,65 km2 (2,1% površine Varaždinske županije) P Klenovnika = 9,05km2
  • naselja sličnog imena Klenovnik su: Kalinovnik (Bjelorusija), Klenovnik (Srbija), Kalinovnike (U.A.E.)
  • najbliži aerodromi:
    • MBX - Maribor, 37.6 km SZ od Klenovnika
    • ZAG - Zagreb 58.6 km J
    • GRZ - Graz 93.5 km SZ
    • LJU - Ljubljana Ljubljana 124.4 km Z
    • KLU - Klagenfurt (Worthersee Intl) 139.4 km Z
  • okvirne zračne udaljenosti Klenovnika od bližih naselja: 1.5km Vukovoj, 2.2km Dubravec, 2.1km to Goranec, 3.3km Bedenec, 3.1km Žarovnica, 4.3km Donja Voća, 4.6km Jerovec, 5.3km Donja Višnjica, 4.8km Novaki Maruševečki, 7.1km Gornja Voća, 6.5km Ivanec, 7.1km Lepoglava , 5.6km Druškovec, 8.0km Stari Golubovec, 6.3km Gornja Višnjica, 8.1km Gruškovec, 9.2km Prigorec, 8.9km Marčan, 9.5km Vinica

Klima


  • klima Klenovnika je umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom
  • prostor Klenovnika je izložen pretežito jačim utjecajima kontinentalne klime tako da srednja srpanjska temperatura dosiže 21,3o C, a prosječna siječanjska temperatura dosiže -1,6oC. Mjeseci s najviše padalina su lipanj i listopad, a prosječna količina padalina iznosi 1039 mm.

Tlo


  • tlo ima karakteristike plitke ilovaste mekote na glinastim, pjeskovitim i vapnenim laporima, te na litotamnijskim vapnencima. U slojevima litotamnijskog vapnenca i lapora mogu se naći fosili morskih školjkaša i puževa iz Panonskog mora. U naslagama glinenog i pješčanog lapora česti su fosili školjkaša i puževa brakičnih (bočatih) i slatkih voda iz vremena nakon povlačenja Panonskog mora
  • tlo je pogodno za vinograde i nešto manje za uzgoj kukuruza
  • raširena je šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, dok je u najvišoj zoni (područje Goranca, Plemenščine i Vukovoja) rasprostranjena bukova i jelova šuma
  • Klenovnik je dobio ime po vrsti javoraklenu čiji se drvored nalazio uzduž glavne ulice, od čega su danas sačuvana samo pojedina stabla.

Jama Cinkovica


Grupa članova Speleološkog društva Kraševski zviri iz Ivanca po uputama mještana uspjela je locirati i prva se spustiti u dosad neistraženu jamu Cinkovicu kod Goranca. Jama je duboka trideset metara i speleološki je objekt s najvećom dosad izmjerenom vertikalom na području Ravne gore i Ivančice Silazak u jamu složen je i opasan. Nakon petnaest metara posve okomita ulazna dijela nalazi se „polica“ koja jamu dijeli na još dvije vertikale. Jedna od njih duboka je još petnaestak metara, dok je druga nešto plića. Upravo zbog iznimno teška pristupa, špilja je nedostupna posjetiteljima, pa je stalaktitna i saljevna struktura jame ostala potpuno sačuvan. Jama je ujedno stanište velikog broja ugroženih i zakonom zaštićenih šišmiševa koji sada zimuju u njoj. Pronađene su dvije vrste šišmiševa, jedna iz porodice topira (rhinolophidae), dok su drugi šišmiševi iz porodice zecousnjaka (molossidae). Hibernaciju i miran zimski san omogućuje im upravo činjenica da jama dosad nije bila posjećivana. Usto, u njoj obitavaju i brojne skupine špiljskih kukaca kojima se hrane. Sve vrste šišmiševa u Hrvatskoj, pa i ove u Cinkovici, upisane su u Crvenu knjigu ugroženih vrsta. Budući da dosad nepoznata Cinkovica nije uvrštena u katastar speleoloških objekata na području Ravne gore, ivanečki speleolozi su poručili da će slijedeći korak biti topografsko snimanje toga objekta i njegovo uvrštavanje u katastar. Područje Goranca bogato je speleološkim i biološki zanimljivim jamama jer dominiraju karbonatne sedimentne stijene (vapnenci i dolomiti) u kojima su jame nastajale zbog erozije tla pod djelovanjem podzemnih voda. Nažalost, pojedini mještani su u jamu dugi niz godina odbacivali smeće i životinjske lešine, pa prizor na dnu nije ugodan. Speleolozi poručuju da je za obilazak jame Cinkovice potrebna viša razina znanja speleoloških tehnika vezanih uz rad na užetu te da nije pogodna za obilazak.